Čovjek bez prava je robSloboda počinje poznavanjem
vlastitih prava.
Uncategorised
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 12
Zastupanje u kaznenim predmetima
V. ZASTUPANJE U KAZNENIM PREDMETIMA
62. Odvjetnik je redovito dužan preuzeti ponuđenu obranu okrivljenika u kaznenim predmetima, bez obzira na osobu okrivljenika i narav djela.
63. Odvjetnik ne smije odbiti pružanje pravne pomoći u kaznenom predmetu zbog toga što bi uspješna obrana bila teška, zbog toga što postoje nepobitni dokazi o izvršenom kaznenom djelu, zbog toga što je stranka priznala izvršenje kaznenog djela, zbog težine kaznenog djela, zbog javnog mnijenja i sl.
64. Odvjetnik ne smije otkazati stranci pružanje pravne pomoći u kaznenom postupku ako bi zbog toga njezin položaj bio pogoršan ili ako joj ne bi bilo moguće naći drugog odvjetnika.
65. U kaznenom predmetu, odvjetnik može napustiti obranu svoga branjenika samo ako mu braniteljska savjest ne bi dopuštala daljnju obranu.
66. Tijekom i u povodu kaznenog postupka odvjetnik treba izbjegavati svako isticanje svoga imena koje bi imalo reklamni karakter, osobito posredovanjem sredstava javnog priopćavanja. pravilo 66. briše se
67. Odvjetnik ne smije tijekom kaznenog postupka davati izjave kojima bi se moglo na nedopušten način, osobito stvarajući stanovite dojmove u javnosti, utjecati na tijek i ishod tog postupka. pravilo 67. briše se
68. Protivi se ugledu odvjetništva svako nuđenje zatvorenicima za branitelja i korištenje njima radi pribavljanja zastupanja.
69. Kad u kaznenoj raspravi sudjeluje više optuženika i više branitelja, odvjetnik se treba kloniti zadiranja u djelokrug ostalih odvjetnika.
70. Odvjetnik ne smije braniti ili rasterećivati svog branjenika tako što će krivnju svaljivati na druge suoptuženike, odnosno povećavati njihovu krivnju kako bi umanjio krivnju svog branjenika. On to može činiti samo ako po njegovu opravdanu uvjerenju njegov branjenik nije kriv, a to nije moguće dokazati drukčije nego dokazivanjem krivnje suoptuženika. To dokazivanje mora odgovarati činjeničnom stanju.
71. Ako ima više branitelja, oni trebaju nastojati da što više usklade svoj rad i govore, tako da to ne bude na štetu nijednom od branjenika. Branitelji bi trebali postići prethodni dogovor o svojim govorima kako oni branitelji koji su prije na redu ne bi svojim govorima iscrpili predmet do te mjere da bi time ostalim braniteljima otežali obavljanje njihove dužnosti
72. U svojim pravnim razlaganjima i zaključcima branitelj nije vezan za uputu stranke. Branitelj je dužan držati se upute koju mu je stranka dala glede činjeničnoga stanja.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 12
Odnos prema stranci
IV. ODNOS PREMA STRANCI
40. Vjernost stranci osnovna je dužnost odvjetnika. Ona je važnija od interesa odvjetnika i kolegijalnih obzira.
41. Odvjetnik je dužan posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost zastupanju stranke i pružiti joj pravnu pomoć bez odgode i zastoja. Stoga odvjetnik prigodom preuzimanja zastupanja mora paziti na to da zbog preopterećenosti ne ugrozi pravodobnost, temeljitost i savjesnost obavljanja svoje dužnosti. Odvjetnik kojemu se obraća prevelik broj stranaka treba uputiti stranke drugim odvjetnicima.
42. Odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a dužan je odnosno smije uskratiti pružanje zatražene pravne pomoći samo iz razloga propisanih zakonom, Statutom i ovim kodeksom.
43. Odvjetnik može odbiti zahtjev stranke za pružanje pravne pomoći samo zbog važnih razloga, npr. zbog preopterećenosti, zbog slabih izgleda na uspjeh, zbog nedostatka posebnog iskustva u toj grani prava, zbog toga što je općepoznato da je stranka sklona obijesnom parničenju, zbog nemoralnosti razloga iz kojih se pružanje pomoći traži, nesposobnosti stranke da plati gotove izdatke i sl.
44. Odvjetnik koji osobno poznaje protivnu stranku smije odbiti zastupanje protiv nje. Ako je ipak pripravan preuzeti zastupanje, mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.
45. Odvjetnik kojemu je Komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći smije uskratiti pružanje svih oblika pravne pomoći koji ne pripadaju njegovoj specijalnosti.
46. Odvjetnik mora uskratiti pružanje pravne pomoći:
1. ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu (odvjetničkom uredu, zajedničkom uredu, odvjetničkom društvu), odnosno drugi odvjetnik koji je radio ili radi u odvjetničkom društvu koje je osnivač odvjetničkog društva u kojem on radi, u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu;
2. ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku odnosno u odvjetničkom društvu čiji odvjetnici su zastupali protivnu stranku;
3. ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik, javni pravobranitelj ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku;
4. osim u kaznenim predmetima, ako je ono što stranka traži obijesno ili očito protivno zakonu, tako da se s velikom vjerojatnošću može predvidjeti neuspjeh;
5. u drugim slučajevima predviđenim zakonom, Statutom i Kodeksom.
6. odredbe ovog pravila primjenjuju se i na odvjetnike koji dijele i koriste iste poslovne prostorije u kojima obavljaju odvjetničku službu.
47. Odvjetnik koji obavlja neki pravni posao za dvije ili više stranaka treba otkloniti zastupanje bilo koje od tih stranaka dođe li do spora između njih u vezi s tim pravnim poslom.
48. Odvjetnik ne smije otkazati zastupanje, osim iz onih razloga zbog kojih je po ovom kodeksu dužan ili ovlašten odbiti pružanje pravne pomoći.
49. Ako se tijekom zastupanja pokaže da je stranka i bez krivnje odvjetnika izgubila izgled u uspjeh, odvjetnik je ovlašten stranci otkazati zastupanje ako joj se time ne bi prouzročila nerazmjerno velika šteta, koja se ne bi mogla otkloniti ni povjeravanjem zastupanja kojem drugom odvjetniku.
50. Odvjetnik koji je otkazao zastupanje dužan je zastupati i dalje stranku dok ona ne nađe drugog zastupnika, no najviše 30 dana od otkaza punomoći.
51. Odvjetnik će, ako je to u interesu stranke, nastojati da se sudionici u sporu sporazumiju bez pokretanja sudskog ili kojeg drugog postupka. Odvjetnik će nastojati da se tijekom sudskog ili kojeg drugog postupka spor riješi nagodbom, ako je to u interesu njegove stranke.
52. Odvjetnik ne smije stranci prouzročiti nepotrebne troškove postupka.
53. Odvjetnik zbog čijeg je propusta stranci prouzročen koji trošak tijekom postupka dužan je o tome obavijestiti stranku i sam snositi taj trošak.
54. Odvjetnik se u svom radu ne smije poistovjetiti sa svojom strankom, već treba ostati na visini svoje dužnosti zastupnika odnosno branitelja stranke.
55. Odvjetnik je dužan stranku savjesno zastupati i braniti, koristeći se svim potrebnim sredstvima dopuštenim zakonom.
56. Odvjetnik ne smije ni na koji način, u odsutnosti stranke ili bez njezina pristanka, dok traje zastupanje, u vezi sa spornim predmetom dolaziti u dodir s protivnom strankom.
57. Ako odvjetnik pruža pravnu pomoć većem broju stranaka u istom predmetu, dužan je savjesno štititi interese svih stranaka, bez obzira na to koja je od njih zatražila od njega pravnu pomoć i koja mu plaća nagradu.
58. Odvjetnik ne smije, dok zastupa svoju stranku, prihvatiti ponudu protivne stranke da je zastupa, makar i u drugoj stvari.
59. Odvjetnik ne smije zastupati protivnu stranku u drugoj stvari ni nakon završetka postupka u kojemu je zastupao svoju stranku ako bi to prema okolnostima slučaja bilo protivno načelima odvjetničke etike. Odvjetnik ne smije preuzeti zastupanje protiv stranke koju zastupa, a protiv stranke koju je prethodno zastupao smije preuzeti zastupanje samo ako to prema okolnostima slučaja ne bi bilo protivno načelima odvjetničke etike.
60. Odvjetnik ne smije preuzeti zastupanje suparničara ili suokrivljenika ako su njihovi interesi u međusobnu sukobu.
61. Ako stranci pravnu pomoć pruža odvjetnik koji je član ili radi u odvjetničkom društvu ili je član zajedničkoga odvjetničkog ureda, odvjetnik koji radi kod drugog odvjetnika, odvjetnik koji radi u odvjetničkom društvu čiji je osnivač drugo odvjetničko društvo, protivnom strankom smatra se svaka stranka koja je u sporu sa strankom bilo kojeg odvjetnika u odvjetničkom društvu ili zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetnika poslodavca ili bilo kojeg drugog odvjetnika zaposlenog kod istog odvjetnika poslodavca odnosno koja je u sporu sa strankom bilo kojeg odvjetnika koji je član ili radi u odvjetničkom društvu koje je osnivač odvjetničkog društva.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 13
Besplatna pravna pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama domovinskog rata
III. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ SOCIJALNO UGROŽENIM OSOBAMA I ŽRTVAMA DOMOVINSKOG RATA
35. Besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata časna je dužnost odvjetnika koju odvjetnik treba obaviti jednako savjesno i brižljivo kao i pružanje pravne pomoći drugim strankama.
36. Odvjetnik je dužan preuzeti zastupanje socijalno ugroženih osoba i žrtava Domovinskog rata u građanskim i kaznenim predmetima kada to odredi nadležno tijelo Komore.
37. Odvjetnik je dužan pružiti besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kada mu pružanje te pravne pomoći povjeri Komora u skladu s općim aktom.
38. U slučaju uspjeha u besplatnom zastupanju socijalno ugroženih osoba ili žrtava Domovinskog rata, odvjetnik može od zastupanih osoba tražiti nagradu za pružene usluge u mjeri u kojoj to zastupanje neće izgubiti svoje socijalno i humano obilježje. Odvjetnik u svakom slučaju smije tražiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovi njegova zastupanja na teret protivne stranke.
39. Odvjetnik kao zastupnik socijalno ugrožene osobe i žrtve Domovinskog rata ne smije zahtijevati od nje ili od treće osobe, u vezi s navedenim zastupanjem, po bilo kojoj osnovi, nagradu prije pravomoćnog završetka zastupanja.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 12
Odvjetnička tajna
II. ODVJETNIČKA TAJNA
26. Odvjetnik je dužan čuvati kao tajnu sve ono što je prigodom pružanja pravne pomoći, osobito prigodom zastupanja ili obrane, saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. Sam mora savjesno ocijeniti što stranka želi da bude sačuvano kao odvjetnička tajna.
27. Odvjetnik je dužan voditi računa o tome da odvjetničku tajnu čuvaju i druge osobe koje rade u njegovu uredu.
28. Odvjetnička su tajna svi spisi, tonski, računalni, slikovni i slični zapisi te depoziti stranaka koji se nalaze u odvjetničkom uredu.
29. Ono što je odvjetnik povjerljivo saznao u pružanju pravne pomoći pravnoj osobi ili kojem javnom tijelu, ne smije ni u kojem slučaju ili postupku uporabiti na njihovu štetu. Takvu spoznaju odvjetnik ne smije iskoristiti ni na štetu jednog ili više zainteresiranih članova te pravne osobe ili tijela, osim u pružanju pravne pomoći toj pravnoj osobi ili tijelu protiv tih članova.
30. Odvjetničku tajnu odvjetnik je dužan čuvati pod prijetnjom disciplinske odgovornosti za vrijeme pružanja pravne pomoći, ali i nakon toga sve dok bi njezino otkrivanje moglo naškoditi stranci.
31. Radi čuvanja odvjetničke tajne odvjetnik ne smije davati nikakve obavijesti o predmetima koji su mu povjereni kao odvjetniku, pa i nakon prestanka zastupanja stranke.
32. Pravila o obvezi čuvanja odvjetničke tajne na odgovarajući se način primjenjuju i na druge odvjetnike te zaposlenike u odvjetničkom uredu.
33. Odvjetnik je dužan u ugovoru o radu (zaposlenju) sa svojim zaposlenicima povredu odvjetničke tajne izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa (teške povrede radne dužnosti).
34. Iznošenje odvjetničke tajne dopušteno je samo u slučaju ako to stranka odvjetniku na nedvojben način dopusti, ako je to nužno radi obrane odvjetnika u kaznenom ili disciplinskom postupku ili radi zaštite njegovih prava i interesa u postupcima u kojima je odvjetnik stranka, a koji su proizašli u vezi sa zastupanjem stranke, ili ako je to potrebno zbog opravdanja njegove odluke o napuštanju obrane ili otklanjanja zastupanja. U slučaju da odvjetnik zastupa više stranaka u istoj pravnoj stvari iznošenje odvjetničke tajne dopušteno je ako to sve stranke odvjetniku na nedvojben način dopuste.